Von der ProMente-Website (Vorheriges) – interessant - nur auf Kroatisch.
Interessante Inhalte der bisherigen Website von Pro Mente Psychologische Beratung (Mostar). Und einige neuere interessante Inhalte.
Depresija i alkoholizam su izrazito povezani. Mnogi depresivni ljudi mogu postati alkoholičari jer neraspoloženje i tjeskobu pokušavaju "izliječiti" alkoholom. Pritom, mnogo toga u životu alkoholičara djeluje na povećanje depresije i loše raspoloženje, pa se stvara zatvoreni krug iz kojeg je teško pobjeći.
Iako je depresija prije svega mentalno stanje, ova bolest povećava i rizike od drugih bolesti, prije svega srca i krvnih žila. Redovito kretanje i tjelovježba savjet su za održavanje zdravlja općenito, no depresivni ljudi bi o ovom faktoru trebali povesti više računa nego oni koji nemaju ozbiljnijih problema ni s mentalnim ni s tjelesnim zdravljem.
Lijekovi i psihoterapija pomažu u borbi s depresijom, no brojna istraživanja pokazala su i kako bolesnik sam može učiniti nevjerojatno puno u stabilizaciji stanja i izlječenju. Osim promjene stavova i ponašanja, postoje brojni sitni koraci, koje "na prvu loptu" nikad ne bismo povezali s depresijom.
Postoji mnoštvo kliničkih podjela depresije, uglavnom dihotomnih, pa se tako razlikuju unipolarne i bipolarne depresije, endogni i reaktivni tip depresije, psihotični i neurotski, primarni i sekundarni.
"Svjetska zdravstvena organizacija je ustanovila da je depresija 4. najveći svjetski zdravstveni problem, a 2020. godine biti će 2. svjetski zdravstveni problem. Depresija je najveći uzrok nesposobnosti među odraslima."
Murray i Lopez, 1996.
Uvod
Često neprepoznati poremećaj
Visoki postotak neliječenih i neprimjereno liječenih
Velika smrtnost
Gubitak radne sposobnosti
Tablica 1. 10 vodećih uzroka radne nesposobnosti u svijetu 1990.g. prema SZO
Kako prepoznati depresivni poremećaj i postaviti dijagnozu
Koji su kriteriji za veliku depresivnu epizodu (prema DSM-IV)
Oblici depresivnog poremećaja
Liječenje depresivnog poremećaja
Popis literature
Umjesto potpore obitelji i prijatelja, depresivac većinom nailazi na nerazumijevanje, prijekor, podsmijeh i izbjegavanje
Depresija je bolest koja izaziva neke od najtežih patnji koje čovjek može iskusiti. Odgovorna je za najveći broj izvedenih suicida i pokušaja suicida (65 - 70 posto) te izrazito umanjuje kvalitetu života.
Unatoč tegobama, kod vrlo malog postotka oboljelih (10 - 30 posto, ovisno o sredini) uslijedi pravodobna dijagnoza te ispravno i dovoljno dugo liječenje. Jedan od razloga za takav paradoks je vrlo slaba informiranost javnosti o prirodi depresije i mogućim terapijama. Što je sredina kulturno i gospodarski zaostalija, to je neshvaćanje depresije raširenije, a time su manja mogućnost da pacijent dobije ispravnu dijagnozu i terapiju.
Depresija je bolest koja se javlja u epizodama. Kada se depresija javi prvi put, govorimo o depresivnoj epizodi, a simptomi potrebni za postavljanje dijagnoze trebaju trajati najmanje dva tjedna. Za dijagnosticiranje nove depresivne epizode mora postojati razmak od najmanje dva mjeseca bez depresivnih simptoma prije nego što se pojavi nova depresivna epizoda. Tada govorimo o ponavljajućem depresivnom poremećaju.
Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko
Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745
