Seksualne smetnje kod žena

Vaginizam

Anorgazmija

Prebrzi orgazam

Bolni snošaj

Dugi niz godina se ženska seksualnost stavljala na marginu istraživanja, ali ne samo istraživanja već i progovaranja o samoj seksualnosti kod žena. Žene kao da su smatrane kao osobe kojima seks nije bitan i kao da one u svom seksualnom životnu ne mogu imati prepreke i smetnje. Naglasak je stavljen na mušku seksualnost te su i novinski članci te i istraživački radovi preplavljeni muškom seksualnošću. Kako se stvarao otvoreniji i liberalniji pogled na ljudsku seksualnost te razvojem feminističkih shvaćanja, počelo se, ali još nedostatno, progovarati o ženskoj seksualnosti.

Ljubav ili seksualna ovisnost

Svakom od nas je nešto drugo privlačno, nekima je bitan smisao za humor, drugima ponašanje, ali svima nama je bitan izgled koliko god mi to ne želimo priznati. Moda se mijenja, pa se tako i naš ukus mijenja i prilagođava. Ipak ono što nikada ne izlazi iz mode su bogatstvo, slava i stalež. Međutim nisu samo ponašanje i izgled ključni za zaljubljivanje i seks. Tu su još i feromoni. Feromoni mogu biti vrlo moćni i efektivni. Zbog njih često puta muškarac i žena u vezi u isto vrijeme osjećaju seksualnu želju za partnerom bez obzira na to da li se partner nalazi u blizini ili ne. Ipak, ni feromoni ne mogu baš sve nadoknaditi. Osobna higijena, održavanje tjelesne kondicije i informiranost bitni su činitelji koji se ničime ne mogu zamijeniti. Isto tako nježnost i trud će uvijek biti pozicionirani na vrhu jer to je nešto što ostaje u lijepom sjećanju i uvijek želimo da se ponovi. Grubost nikada nije ugodna, a sigurno rezultira odbojnošću i izbjegavanjem.

Naše male i velike ovisnosti

- kockanje, kupovanje, seks, telefoniranje...

Ovisnici o kocki

Na što trebaju paziti osobe koje boluju od epilepsije?

Tijekom povijesti pokazalo se da epilepsija nije mogla spriječiti neke od najglasovitijih pojedinaca da u svojem poslu budu najbolji. Tome svjedoče mnogi, a među najpoznatijima mogu se navesti: Napoleon Bonaparte, Alfred Nobel, Georg F. Händel, Fjodor M. Dostojevski.
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?
Mogu li osobe s epilepsijom obavljati sve poslove kao i ostali ljudi?
Može li epilepsija biti uzrokovana nekim drugim oboljenjima?
Mogu li se baviti sportom i kojim?
Mogu li voziti motorna vozila i bicikl?
Mogu li oboljeli od epilepsije imati djecu?
Ima li prehrana utjecaja na liječenje epilepsije?
Mogu li osobe s epilepsijom uživati alkoholna pića, duhan i droge?

Psihodinamska teorija stresa

Latinska riječ districtia, kroz srednjovjekovnu francusku destrece i srednjovjekovnu englesku distresses, postaja je engleska riječ distress, odnosno skraćivanjem stress. Tijekom petnaestog stoljeća stres je označavao pritisak, a tek u dvadesetom stoljeću se počinje koristiti u medicini i označava duševno ili tjelesno preopterećenje i iscrpljenost organizma. Kanadski liječnik H. Selye definira stresor kao vanjski podražaj ili stimulus, a stres kao stanje tjelesnog disekvilibrija uzrokovanog stresorom. Stresori mogu biti vanjski fizički stimulusi kao različite infekcije, ali isto tako mogu biti i vanjski psihosocijalni činitelji kao ljubav i smrt. Da bi protumačila nečije odgovor na stresore, dinamska psihoterapija se usredotočuje na: