Početna

Pro Mente

Liječenje

OnLine Test

Problemi i poremećaji

Za pročitati

+387-63-313-140 email: [email protected] Skype ID: san_84

Search Our Site

Registracija

Neki psihološki aspekti corona virusa

Izvor: Kamenjar  https://kamenjar.com/neki-psiholoski-aspekti-corona-virusa/?fbclid=IwAR33ID9ZsKIQdN4q8AmhX5JLa0F0qPZrmGCfRu2UOIWLUtKgT77hYNqOZAw 

Objavljeno 23/03/2020 Objavio A. Majic

Rijetko da netko nije čuo za pojam PTSP/PTSD kojeg se kontekstualizira s vojskom i ratom. PTSP nije rezerviran samo za rat i vojnike, već i za civile koji se nađu u iznimno psihički zahtjevnoj situaciji koja nadilazi kapacitete psihičke strukture osobnosti pojedinca.

U okolnostima u kojima se nalazimo, corona virus, potres u Zagrebu, samoizolacija, ekonomsko egzistencijalna kriza ili sve to zajedno ako naiđe na plodno tlo naše strukture osobnosti i nekih predisponiranosti, rezultirat će s akutnim problemima koji ako se uspješno ne liječe, poprimaju kronični karakter PTSP-a.

Izrazita osobna predisponiranost za PTSP, teško da će odoljeti pred zahtjevima života u traumatskim vremenima, ali se dade dijelom prevenirati i umanjiti štetu dobrim socijalnim odnosima, socijalnom potporom pojedinaca, društva u cjelini i altruizmom.

Osobe koje imaju razvijenu otpornost na PTSP imaju sljedeće karakteristike: unutarnji lokus kontrole (opći naziv u psihologiji za doživljeni izvor kontrole osobnoga ponašanja i posljedica koje iz njega proizlaze), spremnost osobe da podijeli iskustvo traume sa značajnim drugim osobama, osjećaj grupnog identiteta i pozitivan doživljaj sebe kao osobe koja je preživjela, percepcija osobnih mogućnosti i mogućnosti koje pruža društvo za suočavanje tijekom oporavka od traume, altruistično i prosocijalno ponašanje, kapacitet za pronalaženje smisla u traumatskom iskustvu i životu nakon njega, te na kraju povezanost i socijalne interakcije među prijateljima i osobama koje su preživjele.



Otpornost je osobina koja je često proučavana kao mogući zaštitni čimbenik kod PTSPa. Otporne osobe u potencijalno stresnim situacijama nalaze značenje i doživljavaju ih zanimljivim, stresove procjenjuju podložnim promjeni i kontroli, a promjene vide kao normalan dio života i priliku za rast i izazov. Rezultati istraživanja uglavnom se slažu da je veća otpornost povezana s nižim intenzitetom simptoma PTSP-a. Isto tako, istraživanja pokazuju da bi optimizam mogao biti jedan od zaštitnih čimbenika.

Osobe koje su: ekstrovertirane (otvorene), samosvjesne, koje su visoko pozitivne i nisko negativne emocionalnosti, te pritom imaju specifične crte ličnosti kao što su izdržljivost i optimizam, pokazuju visoki stupanj otpornosti.

Umjesto zaključka:
Iskoristimo tehnološke mogućnosti suvremene tehnike koju gotovo svi imamo na dlanu, pametne telefone. Raznim aplikacijama (Viber, WhatsApp, Facebook…) družimo se više nego ikad ranije, pomažimo jedni drugima (altruizam), budimo suosjećajni (empatični), optimistični. Njegujmo humor kojeg kulturološki i temperamentom imamo kao nacija u sebi, poklonimo povjerenje stručnjacima koji upravljaju krizom. Redovno se informirajmo, ali bez opsesivnog iščekivanja svake nove informacije, ili ne daj bože krive informacije koja će samo potaći katastrofična iščekivanja i strah.Napokon možemo reći da politika sluša struku, slušajmo je i mi. Jačajmo sve energetske kapacitete kroz tjelesne i mentalne vježbe.

Na kraju kao naciji s velikim brojem vjernika, bit će dobrodošli sljedeći rezultati znanstvenih istraživanja.

Povezanost religioznosti odnosno vjerskih načina suočavanja i psihološke prilagodbe na stres, ukazuje da osobe koje primjenjuju pozitivna vjerska suočavanja kao što su traženje duhovne pomoći i dobronamjerne procjene događaja, u stresnim situacijama pozitivnije sagledavaju stresne okolnosti odnosno vide ih kao priliku za duhovni rast i razvoj. Također doživljavaju i manje depresivnih i anksioznih simptoma za razliku od osoba koje koriste negativna vjerska suočavanja. Negativna vjerska suočavanja obuhvaćaju osjećaj kažnjavanja i napuštenosti od strane Boga, a povezana su s osjećajima krivnje i bespomoćnosti, anksioznošću, depresivnošću i usamljenošću. Općenito, autori drže da su pozitivna vjerska suočavanja povezana s pozitivnom prilagodbom na stres, a negativna vjerska suočavanja s negativnom prilagodbom na stres. Novije istraživanje o odnosu religioznosti, PTSP-a i depresije ukazuje da je negativan koncept Boga prediktor intenzivnijih simptoma PTSP-a i depresije, dok je pozitivan koncept Boga povezan s manjim intenzitetom depresivnih simptoma, ali ne i simptoma PTSP-a.

Trpimir Jurić, diplomirani psiholog

Izvor: Kamenjar  https://kamenjar.com/neki-psiholoski-aspekti-corona-virusa/?fbclid=IwAR33ID9ZsKIQdN4q8AmhX5JLa0F0qPZrmGCfRu2UOIWLUtKgT77hYNqOZAw 


Napomena: Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet psihologa. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu psiho.biz . Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.