Jeste li ovisni o internetu

Jeste li ovisni o internetu

Koliko je surfanja zdravo

 
Opet ste sinoć do kasno u noć surfali internetom. Obitelj je davno zaspala, a vi ste samo na čas željeli provjeriti situaciju na burzi, u državi i okolici, prispjele e-mailove. I ostali pred ekranom do 3 ujutro. Uz kratki prekid radi odlaska u toalet. Je li vam netko iz obitelji već počeo prigovarati da previše vremena provodite na internetu? Jeste li zbog toga počeli zanemarivati prijatelje, obaveze, zaboravili na glad? Ostajete li redovito budni do kasno u noć surfajući webom? Chatate, downloadate glazbu, filmove ili najnovije programe (koje zapravo rijetko koristite)? Imate više prijatelja na Facebooku nego onih koje možete zagrliti i s njima popiti kavu? Imate li online prijatelja čiji vam lik i glas nisu niti poznati? Svaki pozitivan odgovor na ova pitanja povećava vjerojatnost da imate smanjenu kontrolu nad time koliko vremena provodite na internetu. Možda već imate i problem. Jeste li (već) ovisni o - netu?

Anoreksija i bulimija - dvije krajnosti s istim ciljem

Anoreksija i bulimija - dvije krajnosti s istim ciljem



Ono što osobu navodi na štetne postupke vezane uz prehranu jesu tjeskoba ili depresija, povezane s nezadovoljstvom vlastitim izgledom ili samim sobom u cjelini
Info
- Istraživanja pokazuju da su žene u mnogo većoj mjeri pogođene poremećajima prehrane, i to u omjeru 10:1 u odnosu na muškarce.
- U životnom vijeku od anoreksije oboli 0,5 - 3,7 posto žena
- Od bulimije oboli 1,1 do 4,2 posto žena
- 2 - 5 posto osoba oba spola trpi od poremećaja prejedanja.
- Anoreksične osobe imaju 15 posto manju težinu od idealne, a bulimične 10 posto, no mogu imati i nešto veću težinu od idealne.
Mnogi zdravstveni poremećaji odražavaju se na hranu, jedenje i težinu, no termin "poremećaji prehrane" u svakodnevnom razgovoru označava anoreksiju, bulimiju i poremećaj prejedanja.

Šta je to...STRES

Šta je to...STRES

Pojam stres neizbježan je kada govorimo o uticaju načina života savremenih ljudi na njihovo zdravlje. Svakodnevno možemo čuti izraze kao što su "Pod stresom sam", "Ovo je jako stresno", i slično, ili se i sami tako osjećamo.

 

Naše male i velike ovisnosti

Naše male i velike ovisnosti

- kockanje, kupovanje, seks, telefoniranje...

 

Ovisnici o kocki

 

Ovisnici o kocki i bilo kojem drugom obliku riskiranja zapravo su ovisni o učinku hormona koji djeluju na mozak tijekom upražnjavanja ovisnosti

Kad se spomene ovisnost, obično pomislimo na alkohol, nikotin, opojne droge i analgetike, no predmeta ovisnosti ima mnogo više. To mogu biti namirnice poput ugljikohidrata (čokolada i drugi slatkiši), naprave (telefon, računalo) i aktivnosti (kupovanje, seks, nasilje i razni oblici riskiranja). Ukratko, sve što može izazivati ugodu i što nam može nedostajati kad nam nije na raspolaganju.
Ljudi su ovisni o onome što im pruža ugodu kad je prisutno, a bol kad je odsutno. Bez obje komponente, ugode i boli, nema ovisnosti. Bol o kojoj govorimo zove se apstinencijska kriza i ona je ključ shvaćanja ovisnosti.

Somatizacijski poremećaj

Somatizacijski poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Etiologija
Klinička slika
Diferencijalna dijagnoza
Prognoza
Liječenje
Edukacija bolesnika
Prikaz slučaja


Uvod

Somatizacijski poremećaj je kronični, jaki psihijatrijski poremećaj koji se odlikuje mnogim recidivirajućim klinički značajnim tjelesnim tegobama (uključujući bol i gastrointestinalne, seksualne i neurološke simptome) koji se ne mogu objasniti potpuno fizičkom bolešću.
Simptomi se obično javljaju prije 30-te godine starosti i prisutni su nekoliko godina prije nego se bolesnik obrati psihijatru. Bolesnici obično imaju dugu i kompliciranu povijest kontakata s primarnom i specijalističkom zdravstvenom zaštitom. Patofiziologija somatizacijskog poremećaja je nepoznata. Pretpostavlja se da može biti povezana uz povećanu svijest o normalnim tjelesnim funkcijama koja prilikom pristrane interpretacije sugerira tjelesnu bolest. Kod bolesnika sa somatizacijskim poremećajem može biti povišen tonus autonomnog živčanog sustava koji može uzrokovati fiziološke učinke kao što su tahikardija, povećan motilitet gastrointestinalnog sustava ili povećan mišićni tonus koji može uzrokovati bolne senzacije (npr. tenzijska glavobolja).

Definicija kockanja

Definicija kockanja

U međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X(F63.0,Z72.6) i DSM-IV-TR(312.3), patološko kockanje je navedeno kao jedna od šest kategorija poglavlja »Poremećaji kontrole ponašanja». ((American Psychiatric Association: Diagnostic and Statistical Manual of Mental disorderes, fourth Edition, Text Revision, Electronic DSM-IV-TR-TM Plus; Washington, DC: American Psychiatric Publishing Inc., 2003.)

Definicija poremećaja kontrole ponašanja glasi: Nesposobnost suzdržavanja od izvođenja nekog ponašanja ili nagona koji je opasan za druge ili za samu osobu, i koji je obično obeležen zadovoljstvom nakon što se izvede.

Bitno obeležje poremećaja kontrole impulsa je izostanak otpora ponašanju, impulsu ili iskušenju da se napravi čin koji šteti samoj toj osobi ili drugima. Poremećaj se ogleda u tome da osoba ima rastući osećaj napetosti i uzbuđenja pre samog čina, a za vreme samog čina osećaj zadovoljstva ili olakšanja. Nakon čina mogu se, ali i ne moraju javiti žaljenje, kajanje i osećaj krivice.

Bitno obeležje patološkog kockanja je trajno i povratno neprilagođeno kockanje, koje unosi razdor u lična, porodična i poslovna očekivanja. Sastoji se od čestih, ponavljanih epizoda kockanja koje preovlađuju u bolesnikovom životu na štetu socijalnih, radnih, materijalnih i porodičnih vrednosti.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti ICD-X prepoznata su dva poremećaja u vezi sa kockanjem i označena su šiframa:
  • Z 72.6 – kockanje i klađenje koji se povezuju sa načinom života i odnose se na problematično kockanje
  • F 63.0 – patološka sklonost kockanju kao poremećaj kontrole navika i impulsa

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin
Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra

 

Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra