Ciklotimični poremećaj

Ciklotimični poremećaj

Ciklotimični poremećaj

Uvod
Epidemiologija
Dijagnoza
Klinička slika
Prognoza i liječenje
Prikaz slučaja

 

Uvod

Ciklotimija je perzistirajuće nestabilno raspoloženje koje uključuje brojne periode blago depresivnog raspoloženja i blage elacije pri čemu nisu ispunjeni kriteriji za blagu depresivnu epizodu prema MKB-10 ili veliku depresivnu epizodu prema DSM-IV.
Drži se kako je riječ o predispoziciji temperamenta za bipolarni afektivni poremećaj i druge poremećaje raspoloženja.

Epidemiologija

Životna pervalencija ciklotimnog poremećaja kreće se između 0,4 do 1% pri čemu je spolna zastupljenost podjednaka.
Žene s ciklotimnim poremećajem češće se javljaju na liječenje od muškaraca.

Dijagnoza

Bez duljeg razdoblja promatranja pacijenta ili podataka o njegovom ranijem ponašanju teško je postaviti dijagnozu. Prema MKB-10 i DSM-IV, simptomi elacije i neraspoloženja, što se izmjenjuju, moraju perzistirati najmanje 2 godine i nikad ne smiju imati psihotičnu dimenziju.
Da se postavi dijagnoza snižene faze ciklotimije pacijent mora imati najmanje 3 od sljedećih 8 simptoma:
1.    smanjenje energije i aktivnosti
2.    insomnija
3.    gubitak samopouzdanja i osjećaj vlastite neadekvatnosti
4.    teškoće koncentracije
5.    socijalno povlačenje
6.    gubitak interesa i zadovoljstva u seksu i u drugim inače ugodnim aktivnostima
7.    smanjena pričljivost
8.    pesimizam glede budućnosti ili razmišljanje o prošlosti
Da se postavi dijagnoza elacije, pacijent mora imati najmanje 3 od slijedećih 8 simptoma:
1.    povišena energija i aktivnost
2.    smanjena potreba za spavanjem
3.    samoprecjenjivanje
4.    ubrzano ili neuobičajeno kreativno mišljenje
5.    povećana druželjubljivost
6.    pojačana govorljivost ili duhovitost
7.    pojačan interes i uključenost u seksualne i druge ugodne aktivnosti
8.    pojačan optimizam ili precjenjivanje vlastitih postignuća

Klinička slika

Ciklotimija se obično razvije u ranoj odrasloj dobi i nastavlja kroničnim tijekom, iako povremeno raspoloženje može biti normalno i stabilno mjesecima. Promjene raspoloženja obično su neovisne o životnim događajima.
Ukoliko su prisutni hipomanični i depresivni simptomi onda su nedostatni po broju, težini, uvjerljivosti i trajanju da bi zadovoljili kriterije za maničnu ili depresivnu epizodu.
U fazama elacije pacijenti imaju više energije, aktivniji su, imaju manju potrebu za snom, optimističniji su, imaju pojačan osjećaj samopouzdanja i vlastite vrijednosti, brže i kreativnije misle, komunikativni su i skloni upoznavanju s drugim ljudima, interes za različite aktivnosti im je pojačan, uključujući i seks, skloni su precjenjivanju svojih zasluga i slično.
U fazama neraspoloženja pacijenti se žale na lošije spavanje, smanjenje energije, nedostatak samopouzdanja, otežanu koncentraciju, a može biti prisutno i socijalno povlačenje, pasivnost, smanjena razgovorljivost, pesimizam glede budućnosti i zaokupljenost prošlošću.

Prognoza i liječenje

S obzirom na relativno blage promjene raspoloženja pri čemu razdoblja elacije mogu biti ugodna i plodonosna, ciklotimija je rijetko razlog posjete psihijatru. Ciklotimija se često sreće u rođaka oboljelih od bipolarnog afektivnog poremećaja, a u dijela ciklotomnih osoba on se s vremenom razvije.
Rizik razvoja bipolarnog afektivnog poremećaja se procjenjuje na 15-50%, pa su otuda mnogi skloniji shvaćanju ciklotomije kao blage forme bipolarnog afektivnog poremećaja, a ne kao oblika poremećaj ličnosti, kakvo je shvaćanje ranije prevladavalo.
Potreba za tretmanom ciklotimije ovisi od slučaja do slučaja. Liječenje svakako treba ponuditi ako je funkcioniranje pacijenta narušeno ili postoji hereditet za bipolarni afektivni poremećaj.
Prepisivanje litija ili drugih stabilizatora raspoloženja može otkloniti hipomanične simptome i reducirati učestalost ciklusa, odnosno faza.
Antidepresivima se mogu ukloniti depresivni simptomi, no u 40-50% slučajeva sami antidepresivi mogu inducirati hipomaniju. Prema nekim istraživanjima približno 60% pacijenata se poboljša na primjenu litijevih soli.
Zanimljivo je kako se u približno 35% pacijenata nakon nekoliko godina razviju i teže epizode manije, odnosno depresije. Psihoterapija fokusirana na interpersonalne relacije i "self-image" korisna je čak i u bolesnika koji dobro reagiraju na psihofarmakološko liječenje.

Prikaz slučaja

Žena u četerdesetim godinama, službenica, udata, majka dvoje djece, zatražila je pomoć psihijatra na zahtjev muža radi "promjena raspoloženja". Pacijentica ne smatra da ima problema sa raspoloženjem no zna da ima "dobre dane" i "loše dane", te se po tome uvijek "razlikovala od drugih ljudi".
Opisuje kako već dvadeset godina ima periode od par tjedana kad se osjeća "da tone", tada joj nedostaje energije, ne može se koncentrirati, nije joj ni do čega, ne zanima ju ono što inače voli raditi, čak nekada ostaje 14 sati u krevetu, zanemaruje svoje dužnosti, bezvoljna je i nema povjerenja u sebe. No, također, ima periode kad se osjeća "super", puno manje treba sna, "puna je volje i optimizma", osjeća se "kao da je dobila neku energiju, ideje", počinje izlaziti u grad, družiti se sa prijateljicama, nekad čak i stječe nova poznanstva, ima osjećaj da sve može te posebno na poslu puno napravi i puno radi. Jedini je problem što za vrijeme tog "povišenog" perioda nekad "upoznaje i druge muškarce, kao da ih privlači", nedavno je imala i seksualne odnose sa jednim od njih, što joj je donijelo "probleme u braku". Sad, dok razgovara, osjeća se "sasvim normalno".
Pacijentica do sada nije u životu teže bolovala, ne puši ne drogira se. No, često tijekom "dobrih" dana uzima alkohol, posebno u društvu te smatra da joj on "pomaže zaspati". Ne uzima nikakve lijekove. Otac bolesnice boluje od "manične-depresije".
Laboratorijski nalazi uredni.
Psihički status: orijentirana, u kontaktu, mirna, adekvatnog ponašanja i afekta, bez sumanute produkcije u sadržaju, negira obmane osjetila, negira suicidalna promišljanja, doima se normalne inteligencije, memorije i koncentracije.

Autor:   Mr. sc. Ema Ničea Gruber, dr. med., Neuropsihijatrijska bolnica "Dr. Ivan Barbot" , Popovača, Vinogradska 55
Izvor: www.psihonet.com

Kontakt

Psychologische Online-Beratung
Sandra Jovanović Miljko

Diese E-Mail-Adresse ist vor Spambots geschützt! Zur Anzeige muss JavaScript eingeschaltet sein.

www.Psycholog.Bayern

www.PsychologBayern.de

Tel./WhatsApp: +49 178 110 3745

Psychologische Beratung Sandra Jovanovic Miljko  Tätigkeit: Prax.v.psych.Psychotherapie  Master der Psychologische Wissenschaften Sandra Jovanovic Miljko Spezialist für Traumatische Psychologie

BDP Anerkennung - Zertifikat zur Berufsqualifikation als Psychologin - Sandra Jovanović Miljko

Psychomeda Zertifikat - Psihološko savjetovalište / Psychologische Beratung Sandra Jovanović Miljko - ein Zeichen für mehr Qualität und Transparenz! - Master der Psychologische Wissenschaften und Spezialist für Traumatische Psychologie Sandra Jovanovic Miljko, Psychologische Beraterin
Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra

 

Erfahrungen & Bewertungen zu Sandra