Smanjenje ili gubitak seksualne želje
Definicija
Smanjenje ili gubitak seksualne želje jest poremećaj seksualnosti gdje je nedostatna seksualna želja glavni i osnovni problem koji dovodi do smanjenja učestalosti ili izostanka seksualnih aktivnosti. Poremećaj nije sekundarna posljedica impotencije, poremećaja erekcije, dispareunije ili kakve druge muške ili ženske seksualne disfunkcije. Ovaj poremećaj ima svoje mjesto u međunarodnoj klasifikaciji bolesti pod oznakom F52.0.
Nazivlje
Ovaj se poremećaj još naziva i hipoaktivna seksualna želja, seksualna apatija, seksualna averzija te (kod žena) frigidnost.
Simptomi
Osobe koje pate od ovog poremećaja obično ne maštaju o seksu, ne iniciraju seksualne aktivnosti niti imaju ikakve seksualne fantazije te ne šalju i ne razumiju seksualne signale. Postoji manjak seksualnog apetita i seksualnog odgovora te niska učestalost seksualnih aktivnosti. Ovaj je poremećaj jedan od najčešćih seksualnih poremećaja na koje se žale parovi te se seksualne aktivnosti često izvode samo zbog bračne dužnostiť, ne zbog užitka ili zanimanja. Partneri kojima je smanjena seksualna aktivnost često prestaju pokazivati ljubav, nježnost i naklonost prema partneru jer se boje da bi ih to potaklo na započinjanje seksualnih aktivnosti.
Oblici smanjenja seksualne želje
Smanjenje seksualne želje može biti opće i uključuje sve seksualne aktivnosti te situacijsko kad je ograničeno samo na jednu seksualnu aktivnost, npr. s partnerom.
Primarni nedostatak ili smanjena seksualna želja postoji cijeli život, odnosno od početka puberteta te je najčešće povezan s krutim religioznim i patrijarhalnim odgojem te zlostavljanjem u djetinjstvu. Sekundarni (stečeni) nedostatak seksualne želje javlja se nakon kraćeg ili duljeg perioda normalnog seksualnog funkcioniranja te može biti posljedica niza uzroka.
Smanjena seksualna želja može biti privremena ili trajna.
Uzroci
Najčešće su u podlozi psihološki uzroci kao strah od odbijanja, strah od loše seksualne izvedbe, strah zbog neiskustva, strah od sramote, strah od kritike, strah od trudnoće, strah od spolno prenosivih bolesti, strah od bliskosti i intimnosti, strah od gubitka kontrole, nedovoljno samopouzdanje ili strah zbog izgleda tijela. Određeni oblici religijskog odgoja te odrastanje u sredini u kojoj se o seksualnosti ne govori i smatra se nečim prljavim pogoduje razvoju ovog poremećaja. Uzroci mogu biti i: silovanje, seksualno napastovanje i zlostavljanje, fizičko zlostavljanje od strane sadašnjeg ili ranijih partnera, homoseksualnost, depresija, lijekovi (protiv povišenog tlaka, za smirenje, kontracepcijske tablete), problemi u komunikaciji s partnerom, manjak povjerenja i manjak privlačnosti, prekovremeni rad i kronični umor.
Spol
Smanjenje ili gubitak seksualne želje može se javiti kod oba spola, ali je češće u žena. Iako je zbog subjektivne prirode problema, nedostatka kriterija za normalnu seksualnu želju te objektivnih mjera za količinu seksualne želje teško dati točne rezultate procjenjuje se kako ovaj poremećaj barem jednom u životu pogađa petinu pučanstva.
Problemi u vezi
Stečeni manjak seksualne želje često je pokazatelj problema u vezi između dvoje partnera. Rezultat je sukoba, manjka komunikacije, neslaganja, problema, straha od vezivanja, straha od bliskosti, intimnosti, sramote, izgleda tijela itd. Može biti prvi znak raspadanja veze.
Medicinski razlozi
Uzrok stečenog smanjenja seksualne želje ponekad su lijekovi ili bolesti npr.:
- lijekovi - mnogi često propisivani lijekovi kao što su oni za liječenje visokog tlaka (antihipertenzivi), lijekovi protiv depresije (antidepresivi) te kontracepcijske tablete, utječu na seksualnu želju, uzbuđivanje i orgazam jer remete ravnotežu spolnih hormona i prijenos poruke u organizmu. Primjerice antidepresivi iz grupe selektivnih inhibitora preuzimanja serotonina liječe depresiju povećanjem razine serotonina u mozgu, a to dovodi do smanjenja seksualne želje.
- menopauza - nastup menopauze, bilo prirodni, bilo umjetni, očituje se postupnim smanjivanjem razine hormona estrogena, progesterona i testosterona. Ove promjene dovode do naglog ili postupnog slabljenja seksualne želje.
- depresija - učestali simptom depresije je smanjena seksualna želja koja može povratnom spregom i pojačati depresiju. Distimija je blaži oblik depresije koji je teško dijagnosticirati jer se s ovim stanjem može funkcionirati u svakodnevnom životu. Žene s distimijom mogu se osjećati izolirano, Ťdosta im je svegať te se povlače od seksa i društvenih aktivnosti.
- povišena razina prolaktina - obično kod tumora hipofize kad postoji tumor prolaktinom
- karcinom dojke - nakon operacije dojke žene se često osjećaju manje ženstveno te se stide vlastitog izgleda, smatraju kako partneru više ne mogu biti privlačne i gube zanimanje za seks
Dijagnoza
Ovaj seksualni poremećaj prepoznaje se obično u kontekstu veze s partnerom kad se partneri tuže na nezainteresiranost druge strane za seks, nedostatak seksualne inicijative i seksualnu Ťhladnoćuť. Pri tom je važno s osobom koja ima poteškoće detaljno razgovarati o djetinjstvu, odgoju, stavovima o seksu, strahovima, razmišljanju o spolnosti, trudnoći i spolnim bolestima, vezivanju za partnera itd. Liječničkim pregledom se može utvrditi je li poremećaj nastao zbog zdravstvenih tegoba ili uzimanja određenih lijekova. Hormonsko testiranje bitno je za isključivanje hormonskih poremećaja.
Liječenje
Liječenje je najuspješnije kad je poznat uzrok tegoba i stoga je potrebno dobro istražiti temelje ovog poremećaja. Ukoliko je uzrok određeni strah ili psihička trauma terapija se provodi savjetovanjem s psihoterapeutom. Ako su krivi lijekovi, potrebno je u suradnji s liječnikom razmisliti o promjeni vrste lijeka. Bolesti koje uzrokuju smanjeni libido potrebno je liječiti te se njihovim dobrim kontroliranjem rješava i ovaj simptom.
Smanjena razina testosterona liječi se njegovom nadoknadom. Povišenu razinu prolaktina liječi bromokriptin.
Ponekad se ne može pronaći ni psihološki ni medicinski problem, a hormonski nalazi su uredni i u tim slučajevima se smatra kako je uzrok najvjerojatnije gubitak zanimanja za partnera.
Samopomoć
Kako su razlozi smanjene seksualne želje (koja je češće stečena nego primarna) obično psihološki potrebno je s partnerom izgraditi bolji odnos i steći jedno u drugo dovoljno povjerenja da se o seksualnosti može otvoreno razgovarati. Ljubav i intimnost dovoljni su za seks, ne mora uvijek postojati velika strast. Razgovor u zagrljaju s voljenom osobom pomaže održavanju bliskosti čak i u trenucima kad je libido smanjen. Nježnija predigra može pobuditi želju za seksom, a važna je i atmosfera - prigušeno svjetlo, ugodna muzika... odnosno sve ono što stvara intimno ozračje u kojem je seks pozitivno iskustvo.
Preporučljivo je što češće "stvarati" situacije gdje se stvara želja za seksom, a svaki par za to ima neku posebnu situaciju.
Ukoliko samostalno partneri ne mogu riješiti problem potrebno je samostalno ili u paru potražiti pomoć psihologa i/ili psihijatra gdje se terapija odvija kroz prepoznavanje negativnih slika o seksu, strahova, učenje povjerenja, otklanjanje negativnih asocijacija povezanih sa seksom i potiče poticanje stimulirajuće mašte.
Literatura
1. Aizenberg D, Sigler M, Zemishlany Z, Weizman A. Lithium and male sexual function in affective patients. Clin Neuropharmacol. 1996 Dec;19(6):515-9.
2. Basson R. Androgen replacement for women. Can Fam Physician. 1999 Sep;45:2100-7.
3. Butcher J. ABC of sexual health: female sexual problems I: loss of desire-what about the fun? BMJ. 1999 Jan 2;318(7175):41-3.
4. Colman W. Love, desire and infatuation: encountering the erotic spirit. J Anal Psychol. 1994 Oct;39(4):497-514.
5. Dei M, Verni A, Bigozzi L, Bruni V. Sex steroids and libido. Eur J Contracept Reprod Health Care. 1997 Dec;2(4):253-8.
6. Leung KK, Lue BH, Lee MB, Tang LY. Screening of depression in patients with chronic medical diseases in a primary care setting. Fam Pract. 1998 Feb;15(1):67-75.
7. Pisani G, Facioni L, Fiorani F, Pisani G. Psychosexual problems in menopause.
Minerva Ginecol. 1998 Mar;50(3):77-81.
8. Schover LR. The impact of breast cancer on sexuality, body image, and intimate relationships. CA Cancer J Clin. 1991 Mar-Apr;41(2):112-20.
9. Schreiner-Engel P, Schiavi RC, White D, Ghizzani A. Low sexual desire in women: the role of reproductive hormones. Horm Behav. 1989 Jun;23(2):221-34.
Izvor: http://www.medicina.hr
Napomena: Sumnjate li na pojedinu bolest i/ili stanje uvijek zatražite savjet psihologa. Nikad ne odgađajte posjet liječniku i ne zanemarujte savjet profesionalnog medicinskog osoblja zbog nečega što ste pročitali na portalu psiho.biz . Sadržaj portala nije zamjena za profesionalni medicinski savjet, dijagnozu ili terapiju i nije prilagođen osobnim potrebama pojedinog korisnika.
OnLine psihološko savjetovalište, Magistar psiholoških znanosti Sandra Jovanović Miljko Specijalist traumatske psihologije, ponedeljak-subota od 18 do 19 sati www.Psycholog.Bayern email:
